Vrlo je malo nautičara koji u svojoj praksi pri pristajanju brodicom nisu barem jednom dotakli ili “nježno” udarili u pristan, mol ili gat. Oni rijetki majstori, nautičari, koji u višegodišnjem manevriranju brodicom nikada nisu imali takvo iskustvo, teško mogu objasniti takav rezultat. Za njih je pristati brodicom jednostavno i lako kao parkirati auto ispred vlastite kuće.
Za sve one koji spadaju u prvu grupu, evo nekoliko savjeta za pristajanje brodicom s ugrađenim motornim pogonom:
- Vježbajte pristajanje brodicom (i isplovljenje) na pristanu gdje gotovo da nema prometa brodicama, kao što ste nekada vježbali vožnju automobilom na praznom parkiralištu. Uporno ponavljanje manevra sasvim sigurno će podići vaše samopouzdanje. Ne zaboravite se “naoružati” bokobranima na oba boka i krmi brodice.
- Uvijek u vjetar. Kada vjetar puše od mula prema moru, prilazite gotovo okomito na obalu (izložite vjetru što manje boka brodice). Ako vam to uvjeti dozvoljavaju, pristanite lijevim bokom i pritom pri zaustavljanju (vožnji krmom) iskoristite izboj propelera (većinom su propeleri desnokretni) i jednostavno približite krmu obali. Ako vjetar puše s mora na obalu, planirajte manevrom postaviti brodicu paralelno s obalom na udaljenosti od otprilike jedne do dvije širine vaše brodice, dozvoljavajući vjetru da vas gurne do pristana.
- Smanjite površinu „jedrilja“. Prilikom manevriranja po (jakom) vjetru razmotrite skidanje onih dijelova vaše opreme, kao „bimini top“, tende i tome slično, jer će svojom površinom hvatati vjetar i oduzeti vam dio kontrole nad brodicom prilikom prilaženja obali malom brzinom.
- Vozite polako. Veća brzina prilikom manevriranja povećava mogućnost činjenja greški i smanjuje vrijeme za vašu reakciju. Brzina prilaska obali, ovisno o okolnostima, neka uvijek bude ona brzina kojom “želite udariti” u obalu ;-).
- Prvo okret kormila, onda gas. Uvijek, najprije okrenite kormilo, a tek onda koristite ručicu pogona (naprijed ili unatrag). Nikako za vrijeme okreta ili nakon njega. Čineći tako, spriječiti ćete da krma nekontrolirano izbija dok pramac pokušavate usmjeriti prema odredištu.
- Utvrdite točku okretanja vaše brodice. Ako imate vanbrodski pogon ili z-motor, točka okretanja vaše brodice je na krmi, ali ako imate ugrađeni motor, vaša brodica imati će točku okreta negdje na trećini dužine od pramca pri vožnji naprijed, odnosno na trećini dužine od krme pri vožnji krmom. Utvrdite točku okretanja vaše brodice kako bi si olakšali okretanje u uskim prostorima marina ili nautičkih lučica.
- Tražite pomoć. U navigaciji (plovidbi i manevriranju), razboriti nautičari trebaju koristiti sva sredstva (opremu i ljude) na raspolaganju. Možda vaše reakcije neće uvijek izgledati „macho“, ali u grubljim okolnostima pristajanja (vjetar, valovi, uzak prostor….), nema razloga za sram u traženju pomoći od vaše posade ili putnika. Naravno, dok im govorite što trebaju činiti da doprinesu vašem manevru, ne zaboravite ih upozoriti da čuvaju svoje ruke i noge pri dodiru brodice s obalom.
- Uzmite u obzir izboj propelera. Većina propelera je desnokretna (okreću se u smjeru kazaljke na satu pri vožnji naprijed gledajući s krme). Kada vozite unatrag (ili krmom), desnokretni propeler snažno gura krmu u lijevo, a pramac u desno. Koristite tu činjenicu kako biste imali kontrolu pri manevriranju.
- Zadržati smjer kretanja. Pri vožnji unatrag dok se zaustavljate (i još uvijek idete naprijed), a želite zadržati svoj smjer kretanja, kormilom trebate prevenirati djelovanje izboja propelera. Dakle, okrenuti kormilo ulijevo (kod desnokretnog propelera koji se okreće unatrag) prije i tijekom zaustavljanja. Ako nam to nije uspjelo, vratiti ćete se u svoj smjer samo jednim kratkim dodavanjem gasa naprijed (kormilo je i dalje u lijevo).
- “Prva pomoć” za pristajanje brodicom. U mnogim situacijama pri manevru pristajanja, korištenje špringova (priveznih konopa koji “rade” od pramca brodice prema krmi na obalu ili od krme brodice prema pramcu na obalu) dokazalo se vrlo korisnim. No, o tome drugom prilikom.
